Hotelijersko turistička i ugostiteljska škola Zadar

Naš se grad može podičiti velikim brojem posebnosti. Jedna od njih su svakako parkovi i perivoji koji, osim što su prekrasni, imaju i veliku povijesnu vrijednost. Kao u rijetko kojem gradu na Jadranu, tradicija podizanja parkova i perivoja u Zadru postoji još iz doba Rimskog carstva, od samog  početka urbanizacije grada.

Žalosti nas činjenica da se daleko više ljudi u našem gradu  može vidjeti na njegovim betoniziranim dijelovima i kafićima nego u parkovima i perivojima koji uglavnom zjape prazni. Našim ovogodišnjim projektom odlučili smo to promjeniti.

Učenici Vito Hordov, Ana Beretin, Nikolina Maruna, Dominik Pelicarić, Paula Turu, Leonarda Mikulić, Jakov Zović Maljković, Ivana Brčina, Mateja Jurjević i Barbara Strenja u pratnji gđe. mr.sc. Mirne Petricioli, voditeljice sektora hortikulture obišli su perivoje Vladimira Nazora i kraljice Jelene Madijevke.

Perivoj Vladimira Nazora najveći je perivoj u Zadru, podignut zahvaljujući austrijskom namjesniku Dragutinu Blažekoviću. O tom događaju svjedoči i kamena ploča na kojoj piše: „Ovaj perivoj su podigle carske i kraljevske trupe, pod djelotvornim nadzorom carsko-kraljevske šumarske inspekcije, 1888-1890.„Već su tada uređene staze, postavljene klupe i zasađene mnoge biljne vrste. Unatoč bombardiranjima i oštećenjima, park je ostao sačuvan do danas, a 1968. godine posebno je zaštićen i proglašen spomenikom prirode. Danas ovaj perivoj živi ponajviše zahvaljujući učenicima, rekreativcima i pokojem roditelju s dijecom. Tvrtka Nasadi d.o.o. svim se silama trudi oživjeti ovu zelenu oazu našega grada. U tijeku je sanacija parka, uređenje staza, osvjetljenja i izgradnja novog velikog dječijeg igrališta.

            Perivoj kraljice Jelene Madijevke najstariji je zadarski perivoj podignit još 1829.godine po zamisli baruna Franza Ludwiga von Weldena, tadašnjeg upravitelja grada. O otvorenju perivoja svjedoči i kameni natpis sačuvan do danas: „WILLKOMMEN DEN 16 SEPT 1829“.

Perivoj je bio centar kulturnog života u Zadru; muzej na otvorenom, prostor u kojem su se održavale kazališne predstave, koncerti, izložbe. Imao je i kavanu uređenu u maurskom stilu u kojoj se ispijao  napitak od „arapske leće" – kava, a mogao se naruciti i sorbet - voćni sladoled napravljen od leda donešenog s Velebita i čuvanog u ledani. Ovaj gradski perivoj jako je oštećen u Drugom svijetskom ratu, a s obzirom na starost od 184 godine, malo je toga moglo preživjeti do danas. Usprkos svemu, u parku danas ima oko 200 različitih biljnih vrsta. Potpuno je obnovljen, uređen, osvjetljen a građani i danas mogu uživati na terasi kavane „Ledana“ ispijajući kavu ili sorbet, baš kao u doba grofa Weldena.